Brankov most i Brankova ulica predstavljaju jedne od najvažnijih saobraćajnica u Beogradu, ali da li znate pravi odgovor na pitanje – ko je Branko po kojem su nazvani?
Iako se često misli da most nosi ime po književniku Branku Ćopiću, koji je sa njega tragično skočio 1984. godine, istina je drugačija. Naziv oba ova značajna gradska simbola potiče od Branka Radičevića, slavnog srpskog pesnika.
Brankova ulica – svedok istorije Beograda
Brankova ulica, nekada poznata kao Gospodska, danas spaja Savski venac sa centrom grada, prelazeći u Prizrensku ulicu. Ova prometna gradska saobraćajnica ima bogatu istoriju. Nekadašnje srpsko groblje, koje se nalazilo na njenom mestu, premestilo se na Tašmajdan tokom 1820-ih. Kasnije su ovde kuće gradili ugledni Beograđani poput Matije Bana, Jovana Stejića i Alekse Simića.
Ulica je nekada bila popločana turskom kaldrmom i imala mirniji karakter, ali s vremenom je proširena i modernizovana. Nivelacija izvedena 1935. godine omogućila je da mnogi podrumi postanu spratovi, a do 1922. ovde se nalazilo i jedno od tri obdaništa u Beogradu.
Brankov most – veza starog i novog Beograda
Brankov most, dug 450 metara, spaja centar Beograda sa Novim Beogradom i premošćava reku Savu. Zvanično otvoren 1956. godine, most je izgrađen na stubovima starog mosta Kralja Aleksandra, koji je porušen 1941. godine tokom Drugog svetskog rata. Prvobitno je nosio naziv „Most bratstva i jedinstva“, ali ovaj naziv nikada nije zaživeo među Beograđanima, koji su ga zvali Savski most ili most u Brankovoj ulici. Tako je vremenom ostao poznat kao Brankov most, po ulici kojoj je direktan produžetak.
Most kralja Aleksandra – prethodnik Brankovog mosta
Pre Drugog svetskog rata, na mestu današnjeg Brankovog mosta nalazio se most kralja Aleksandra, otvoren 1934. godine. Ovaj velelepni viseći most bio je jedno od najlepših arhitektonskih dostignuća tog vremena, ali je tragično srušen nakon samo sedam godina postojanja. Njegovi noseći stubovi poslužili su kao osnova za izgradnju Brankovog mosta, pa se može reći da most i danas nosi deo prošlosti u svojoj konstrukciji.
Zanimljiv podatak je da je stabilnost mosta kralja Aleksandra testirana tako što ga je 700 konjanika prešlo kasom čak četiri puta. Takođe, jedan deo mosta je imao dekorativne elemente poznatog arhitekte Nikole Krasnova, ali su oni uklonjeni šezdesetih godina prošlog veka.
Dva mosta u jednom – tajna Brankovog mosta
Brankov most se danas sastoji od dva odvojena mosta, od kojih je jedan stariji čak 22 godine. Kako je saobraćaj u Beogradu rastao, bilo je neophodno proširiti kapacitet mosta, pa je 1979. godine izgrađen njegov „blizanac“, potpuno identičan prvobitnom delu. Ako most prelazite automobilom, razlika se ne primećuje, ali ako šetate ispod njega, jasno se vide dve odvojene konstrukcije.
Most sa bogatom i mračnom istorijom
Iako Brankov most ima ključnu ulogu u beogradskoj infrastrukturi, kroz godine je stekao i mračnu reputaciju. Nažalost, zbog velikog broja samoubistava koja su se ovde desila, mnogi ga doživljavaju kao mesto tuge. Uprkos tome, most ostaje simbol Beograda, svedočeći o njegovoj prošlosti, arhitektonskim promenama i neprekidnom razvoju.
Brankova ulica i Brankov most nisu povezani sa Brankom Ćopićem, već sa Brankom Radičevićem, pesnikom koji je ostavio neizbrisiv trag u srpskoj književnosti. Njihova istorija je ispunjena pričama o promenama, razvoju Beograda i fascinantnim arhitektonskim rešenjima. I dok most i dalje povezuje dva dela grada, njegovo ime podseća na umetnost i nasleđe koje traje kroz vekove.