Visok krvni pritisak se dugo povezivao prvenstveno sa starijim osobama. Međutim, hipertenzija se sve češće otkriva kod ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama. Problem je što mlađe osobe obično ne očekuju da imaju povišen pritisak, pa ga retko kontrolišu i lako zanemaruju povremeno visoke vrednosti.
Hipertenzija najčešće ne izaziva jasne simptome, zbog čega može godinama ostati neprimećena. Za to vreme postepeno opterećuje krvne sudove, srce, bubrege i mozak. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da je 2024. godine oko 1,4 milijarde odraslih od 30 do 79 godina živelo sa hipertenzijom, dok veliki broj obolelih nije znao da je ima.
Savremene navike menjaju zdravlje mladih
Mladi danas provode mnogo vremena sedeći, često jedu industrijski prerađenu hranu i pokušavaju da nedostatak sna nadoknade kafom ili energetskim napicima. Kada se tome dodaju stres, pušenje, višak kilograma i nedovoljno kretanja, rizik od povišenog krvnog pritiska značajno raste. Ishrana bogata solju, šećerom i zasićenim mastima dodatno opterećuje krvne sudove i srce.
Kao dodatak uravnoteženoj ishrani često se koristi ulje crnog kumina. Ono je cenjen prirodni proizvod i može se preporučiti kao dopuna zdravijim navikama kada se koristi u skladu sa uputstvom proizvođača. Ipak, ne treba ga predstavljati kao zamenu za lekove niti kao sredstvo koje samostalno leči hipertenziju. Osobe koje već koriste terapiju za pritisak, šećer ili sprečavanje zgrušavanja krvi treba pre uzimanja da se posavetuju sa lekarom ili farmaceutom, jer dodaci ishrani mogu uticati na dejstvo pojedinih lekova.
Najvažniji koraci ostaju redovno merenje pritiska, smanjenje unosa soli, fizička aktivnost, kvalitetan san i održavanje odgovarajuće telesne težine.
Stres više nije samo prolazna neprijatnost
Povremeni stres je normalna reakcija organizma. Problem nastaje kada napetost traje tokom većeg dela dana, bez dovoljno vremena za odmor. Poslovni rokovi, finansijska nesigurnost, saobraćajne gužve, porodične obaveze i stalna dostupnost preko telefona održavaju organizam u stanju pripravnosti.
U stresnoj situaciji ubrzava se rad srca, krvni sudovi se mogu suziti, a pritisak privremeno raste. Pojedinačni skok ne znači obavezno da osoba ima hipertenziju. Međutim, hronični stres često je praćen lošim snom, prejedanjem, pušenjem, većim unosom alkohola i izostankom fizičke aktivnosti. Upravo ta kombinacija može doprineti trajno povišenim vrednostima.
Mlada osoba tada glavobolju, napetost ili lupanje srca može pripisati umoru, a ne pritisku. Zbog toga je merenje jedini pouzdan način da se utvrdi da li su vrednosti zaista povišene.
Višak kilograma i salo na stomaku povećavaju rizik
Porast telesne težine među mladima predstavlja jedan od važnih razloga zbog kojih se hipertenzija otkriva ranije. Višak masnog tkiva zahteva snažniji rad srca kako bi krv dospela do svih delova tela. Posebno je značajna masnoća nakupljena oko stomaka, koja je povezana sa insulinskom rezistencijom, povišenim šećerom i poremećajem masnoća u krvi.
Osobe koje imaju visok pritisak često istovremeno imaju povišen holesterol ili šećer. Ovi problemi zajedno dodatno povećavaju dugoročni rizik od bolesti srca i krvnih sudova.
Mršavljenje ne mora biti naglo da bi bilo korisno. Postepeno smanjenje telesne težine, uz bolji izbor hrane i više kretanja, može pozitivno uticati na pritisak. Stroge dijete uglavnom nisu dugoročno održive, naročito kada ih prate glad, iscrpljenost i brzo vraćanje kilograma.
So se ne nalazi samo u slaniku
Mnogi mladi smatraju da ne jedu mnogo soli zato što je ne dodaju obilno u tanjir. Ipak, veliki deo natrijuma dolazi iz gotove i restoranske hrane. Peciva, suhomesnati proizvodi, grickalice, brza hrana, instant obroci, prelivi i pojedini sirevi mogu sadržati znatne količine soli.
Ishrana sa previše natrijuma i premalo kalijuma povećava rizik od hipertenzije. Kalijum se prirodno nalazi u povrću, voću, mahunarkama, krompiru, jogurtu i drugim namirnicama.
Zdraviji način ishrane ne zahteva da se svaka namirnica meri. Korisno je češće pripremati hranu kod kuće, proveravati deklaracije, smanjiti suhomesnate proizvode i uz glavni obrok dodati salatu ili kuvano povrće. Promene je najbolje uvoditi postepeno kako bi postale deo svakodnevnog života.
Energetska pića, kafa, alkohol i cigarete
Mnogi mladi koriste energetska pića kako bi duže ostali budni, učili, radili ili trenirali. Ona mogu sadržati velike količine kofeina, a često i šećera. Kod osetljivih osoba mogu izazvati ubrzan rad srca, nemir i prolazno povećanje krvnog pritiska.
Kafa u umerenoj količini ne deluje jednako na sve ljude. Ako se nakon nje javljaju lupanje srca, drhtavica ili izražena nervoza, korisno je izmeriti pritisak i razmotriti smanjenje količine. Naročito nije dobro kombinovati više kafa sa energetskim napicima i nedostatkom sna.
Pušenje oštećuje krvne sudove i povećava kardiovaskularni rizik, dok prekomerno konzumiranje alkohola može povisiti pritisak. Ovi faktori postaju posebno problematični kada se udruže sa gojaznošću, neaktivnošću i porodičnom sklonošću ka hipertenziji.
Nedostatak sna može biti važan deo problema
Mladi često spavanje doživljavaju kao vreme koje se može skratiti zbog posla, učenja, izlazaka ili korišćenja telefona. Međutim, organizmu je potreban redovan san da bi pravilno regulisao stres, apetit, rad srca i krvni pritisak.
Kasno uspavljivanje, česta buđenja i svega nekoliko sati sna mogu doprineti umoru, razdražljivosti i težem kontrolisanju apetita. Dugoročno, takve navike olakšavaju nakupljanje kilograma i pogoršavaju druge faktore rizika.
Posebnu pažnju zahteva glasno hrkanje praćeno prekidima disanja i izraženom dnevnom pospanošću. Opstruktivna apneja u snu povezana je sa povećanim rizikom od hipertenzije i može se pojaviti i kod mlađih osoba, naročito kada postoji višak kilograma.
Kada uzrok nije samo način života
Kod većine odraslih ne može se izdvojiti jedan jedini uzrok hipertenzije. Ipak, kada se izrazito visok pritisak pojavi kod veoma mlade osobe, lekar može proveriti da li postoji sekundarni uzrok.
Povišen pritisak može biti povezan sa bolestima bubrega, problemima sa štitnom ili nadbubrežnim žlezdama, poremećajima krvnih sudova, apnejom u snu ili određenim lekovima. Na vrednosti mogu uticati pojedini dekongestivi, stimulansi, kortikosteroidi i drugi preparati.
Zato nije dovoljno samo povremeno izmeriti pritisak i samostalno zaključiti da je problem posledica stresa. Lekar može preporučiti laboratorijske analize, pregled urina, elektrokardiogram, ultrazvuk ili dodatna ispitivanja, u zavisnosti od uzrasta, vrednosti pritiska i pratećih simptoma.
Visok pritisak često ne daje nikakve simptome
Glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima, crvenilo lica i lupanje srca mogu se pojaviti iz mnogo različitih razloga. Njihovo odsustvo ne znači da je pritisak normalan. Hipertenzija najčešće nema prepoznatljive simptome i zato se često naziva tihim zdravstvenim problemom.
Jedno povišeno merenje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze. Na rezultat mogu uticati žurba, stres, kafa, cigareta, fizički napor, razgovor tokom merenja ili neodgovarajuća manžetna. Pritisak treba meriti u miru, nakon nekoliko minuta odmora, sa oslonjenim leđima i rukom postavljenom približno u nivou srca.
Dijagnoza se zasniva na ponovljenim merenjima, a nekada se preporučuje i dvadesetčetvoročasovno praćenje krvnog pritiska.
Fizička aktivnost treba da bude redovna i bezbedna
Redovno kretanje može pomoći u kontroli telesne težine, stresa i krvnog pritiska. Korisni su brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla i druge aktivnosti prilagođene kondiciji. Vežbe snage takođe mogu biti deo programa, ali ih treba izvoditi pravilno, uz kontrolisano disanje i postepeno povećavanje opterećenja.
Odlazak u teretanu ne treba da bude takmičenje u podizanju što većih težina. Osobe koje već imaju povišen pritisak trebalo bi da izbegavaju nekontrolisano naprezanje i zadržavanje daha tokom vežbe. Pre početka intenzivnog programa, naročito ako postoje bol u grudima, gušenje, nesvestica ili izrazito visoke vrednosti, važno je posavetovati se sa lekarom.
Najbolje rezultate obično ne daje povremeni veoma težak trening, već redovna aktivnost koju osoba može da održava mesecima i godinama.
Kada je potrebno hitno reagovati
Veoma visoke vrednosti krvnog pritiska zahtevaju ozbiljnu procenu. Ako je pritisak oko 180/120 mmHg ili viši, merenje treba ponoviti nakon nekoliko minuta mirovanja. Ako uz takvu vrednost postoje bol u grudima, otežano disanje, slabost ili utrnulost jedne strane tela, smetnje govora, nagla promena vida ili jaka iznenadna glavobolja, potrebna je hitna medicinska pomoć.
Kod mladih je posebno važno prekinuti uverenje da hipertenzija nije opasna zato što trenutno ne izaziva tegobe. Duža izloženost povišenom pritisku može godinama postepeno oštećivati srce i bubrege, pa su rano otkrivanje i odgovarajuće lečenje značajni čak i kada se osoba oseća potpuno zdravo.