Kakva je to krv pupčanika?
Nakon rođenja, placenta i pupčana vrpca ostaju pune krvi. Ova krv je bogata matičnim ćelijama, sličnim onima koje se nalaze u Read More
Kakva je to krv pupčanika?
Nakon rođenja, placenta i pupčana vrpca ostaju pune krvi. Ova krv je bogata matičnim ćelijama, sličnim onima koje se nalaze u Read More
Poslednjih nekoliko godina u osnovnim školama u Srbiji su sprovedena istraživanja koja su pokazala da su deca u osnovnim školama sve deblja i fizički manje sposobna, a posebno da veliki broj dece ima i telesne deformitete poput krive kičme i ravnih tabana.
Helicobacter pilori (helikobakterija), vrsta bakterija, prepoznata je kao primarni uzročnik peptičnih čireva i njihove ponovne pojave. Ono što je posebno zabrinjavajuće u vezi ove bakterije jeste činjenica da su pronađeni dokazi koji dokazuju da infekcija helikobakterijom može da bude značajan faktor rizika za rak želuca.
Grip ima reputaciju bezazlenog, mada veoma dosadnog virusa koji će vas naterati da odležite u krevetu tri do sedam dana. Verovatnije je da ćete više biti uznemireni činjenicom da li imate vremena da budete bolesni nego pitanjem da li vas grip može ubiti. Međutim, smrtnih slučajeva uzrokovanih čak i običnim gripom – ipak ima.
Sočiva su optičko pomagalo i dugo su imale samo tu namenu. Kako su se menjali trendovi frizura i odeće, različiti okviri naočara, došlo se do ideje da sočiva mogu biti u boji i tako svojim korisnicima omogućiti jednostavnu promenu boje očiju. Daljim unapređenjem materijala stvorena su i ona u boji bez dioptrije za one smele koji bi da eksperimentišu sa svojim izgledom. Read More
Neurologija je medicinska disciplina koja se bavi proučavanjem, dijagnostikom i lečenjem bolesti nervnog sistema. Prati se centralni nervni sistem, koji čine mozak i kičmena moždina, periferni nervi i njihova veza sa muskulaturom. Neurologija otkriva promene i poremećaje u funkcionisanju određenih struktura nervnog sistema.
Po svom delokrugu rada neurologija se dobrim delom prepliće sa psihijatrijom. Pregled neurologa je vrlo značajan za dijagnostiku mnogih bolesti današnjice, naročito kod starijih osoba.
Neurološki pregled obavlja specijalista neurologije na potpuno bezbolan i komforan način. Neurolog će tokom pregleda ispitati svest, kranijalne nerve, osnovne psihičke funkcije, funkcionisanje i tonus mišića, mišićne reflekse, kontrolu mišića sfinktera, koordinaciju i stabilnost hoda. Pregled neurologa obično traje oko pola sata sa pisanjem lekarskog nalaza koji se dobija odmah nakon pregleda.
– Neurološki pregled započinje uzimanjem anamneze, detaljnim razgovorom o istoriji bolesti (pregled postojeće medicinske dokumentacije), simptomima, prethodnim operacijama i bolestima u porodici
– Zatim sledi osnovna provera psihičkih funkcija putem razgovora
– Fizikalni neurološki pregled kojim se utvrđuje stanje i funkcionisanje kranijalnih živaca, motornog i senzornog dela nervnog sistema, funkcionisanje malog mozga, statika tela i koordinacija pokreta
– Upućivanje na dodatnu dijagnostiku po potrebi (EEG – elektroencefalografija, ultrazvuk karotida, transkranijalni dopler – ultrazvuk krvnih sudova glave, ultrazvuk dubokih vena ruku i nogu, laboratorija, CT)
– Savetovanje i prepisivanje terapije ukoliko je potrebno
– Pisanje specijalističkog izveštaja
Neurološki pregledi se obavljaju preventivno ako postoji genetska predispozicija za razvoj neuroloških oboljenja, nakon preležanog moždanog udara i nakon lečenja određenih neuroloških oboljenja.
Sve osobe koje imaju sledeće simptome treba da obave neurološki pregled:
– Poremećaj stabilnosti i hoda (zanošenje u stranu tokom hoda)
– Česte glavobolje, vrtoglavice i gubitak svesti
– Pojave grčeva ruku i nogu, sa jedne ili obe strane tela
– Poremećaj govora, gutanja ili gubitka čula mirisa
– Pojave slabosti ruke ili noge, slabosti u jednoj strani tela
– Poremećaj vida, gubitak vida, pojave duple slike ili zamućenja vida
– Pojava nevoljnih pokreta dela tela
– Kod otežanih pokreta, smanjene pokretljivosti određenog dela tela
– Pojave zujanja u ušima ili iznenadnog gubitka sluha
– Poremećaj pažnje i opažanja
– Poremećaj spavanja i nesanice koja duže traje
– Problem sa bolovima u mišićima ili poigravanja mišića
– Kod zaboravnosti koja se javlja privremeno ili stalno
– Problem sa kontrolom mokrenja i pražnjenjem stolice
– Kod bolova u vratu i kičmi
Postoji veliki broj neuroloških oboljenja, ali se u našoj sredini najčešće javlja moždani udar, Alchajmerova bolest, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, epilepsija, polineuropatije i
lumboišijalgije.
Na preventivnim neurološkim pregledima mogu se ustanoviti rizici za pojavu moždanog udara uz dodatnu dijagnostiku (ultrazvuk karotida i ultrazvuk kranijalnih krvnih sudova). Na taj način se rano preduzimaju potrebni koraci u lečenju i sprečava se potencijalno fatalni ishod moždanog udara.
Ishemijski moždani udar nastaje usled genetskih faktora, ali i zbog stila života koji podrazumeva gojaznost, upotrebu dosta masne hrane, nedovoljno kretanja ipušenje.
Kod starije populacije vrlo često se javljaju Alchajmerova bolest i Parkinsonova bolest. Alchajmerova bolest je neurodegenerativna bolest koja se javlja u trećem dobu, a prepoznaje se češće kao demencija (zaboravnost). Ukoliko se rano dijagnostikuje i leči, Alchajmerova bolest može veoma dugo i uspešno da se drži pod kontrolom.
Parkinsonova bolest se prepoznaje po motoričkim oštećenjima kod starih osoba, kao što su nespretnost, poremećaj ravnoteže i hoda. Pravilnim i blagovremenim lečenjem ova degenerativna bolest se usporava, a pacijentu se omogućava dobar kvalitet života.
Poliklinika Dr Rončević omogućava da se neurološki pregled obavi kod iskusnog neurologa, kao i obavljanje dodatnih dijagnostičkih metoda bez čekanja. Kako bi neurološki pregled bio dostupan svim građanima obezbedili smo njegovu pristupačnu cenu, kao i brojne akcije za dodatnu dijagnostiku.
Za sve informacije o pregledu neurologa pozovite telefon: +381 63 384 940.