Histeroskopija je procedura koja omogućava doktoru vizualizaciju unutrašnjeg dela materice tj. Uterusa, uz pomoć koje on može adekvatno dijagnostikovati i tretirati uzrok postojećeg abnormalnog krvarenja. Tokom ove intervencije koristi se aparat – Histeroskop, koji se ubacuje kroz kanal vagine kako bi se ispitalo postojanje određenih promena na cerviksu ili unutar materice.
Kroz histeroskop kontinuirano prolazi fiziološki rastvor kako bi održavao fokus vidnog polja i kako ne bi došlo do zamućenja (spiranje krvi i sluzi) ali takođe kroz njega se provlače i mikromakaze, bioptički forceps (i drugi različiti instrumenti) pomoću kojih se potencijalne promene na nivou uterusa uklanjaju.
Primena ove metode je raznovrsna. Može se koristiti za: uzimanje uzorka tkiva (biopsija), uklanjanje polipa, mioma ili fibroznih tumora i prevenciju krvarenja. Može se raditi bez anestezije, međutim češće se daje lokalna ili opšta anestezija (na zahtev pacijenta; kod osetljivijih osoba).
Histeroskopija se primarno koristi kako bi se identifikovalo i tretiralo abnormalno krvarenje u materici, međutim postoji niz drugih razloga zbog kojih se primenjuje ova metoda: abnormalni rezultati papa testa, krvarenje posle menopause, obilno ili nepravilno menstrualno krvarenje, dijagnoza uzročnika infertilnosti (steriliteta) ili ponavljanih pobačaja, krvarenje nakon seksualnih odnosa, polipi, miomi, hiperplazija endometrijuma, dugotrajna terapija sa Nolvadex tabletama, anomalije uterusa, itd..
Histeroskopija se ne vrši tokom trudnoće.
Vrste histeroskopije
Imamo dve vrste Histeroskopije.
1. Dijagnostičku
Ima zadatak da otkrije strukturne nepravilnosti unutar materice (polipi, miomi, septet/pregrade…), koje izazivaju neprirodna krvarenja. Ova intervencija može poslužiti i kao potvrda drugih testova poput Ultrazvuka ili Histerosalpingografije (HSG). HSG je rengenski snimak kojim se proverava da li u jajovodima postoji opstrukcija (začepljenje/blokada). Opstruisani jajovodi mogu značajno otežati nastanak trudnoće.
2.Operativna
Za nju kažemo da je nastavak Dijagnostičke. Njome se tretiraju abnormalnosti koji su detektovane tokom Dijagnostičke histeroskopije. Doktori često primenjuju obe vrste metoda istovremeno, kako bi se izbegla potreba za još jednom operacijom. Ovo je faza u kojoj se hirurški uklanjaju strukturne promene materice (polipi, miomi itd..) koje remete njen normalan oblik i fiziološku funkciju (začeće, trudnoća, menzes).
Postoje i potencijalne komplikacije, koje su retke ali moguće. Statistički se javljaju u 2% slučajeva. Među njima su: infekcija, krvarenje, pelvična (karlična) inflamatorna bolest (PIB), ograničena oštećenja materice ili cerviksa…Nakon intervencije, moguće je da imate blago vaginalno kravarenje i grčeve koji su samolimitirajući u periodu od nekoliko dana posle hirurškog zahvata.
Nekoliko faktora može da utiče na uspešnost histerpskopije. Među njima su: PIB, vaginalni iscedak (tečnost ili mukus koji održavaju vaginu čistom i podmazanom), upaljen cerviks (postojanje infekcije) i naduvena mokraćna bešika.
Što se tiče pripreme za histeroskopiju, ona nije komplikovana. Vaš doktor prvo ispituje Vašu medicinsku istoriju i koje lekove uzimate (potencijalno) uključujući i vitamine i suplemente. Pre same procedure, u obavezi ste da prestanete konzumiranje lekova koji razređuju krv tj. Antikoagulante poput Aspirina. Nakon toga Vaš odabrani lekar radi Pelvični/Karlični pregled kao i Test na trudnoću. U zavisnosti od pacijenta, možda će biti potrebno uraditi dodatne dijagnostičke testove. Na kraju saznajete šta treba obući za intervenciju, da li Vas neko treba voziti kući nakon iste (ukoliko dobijete sedative koji pomažu u opuštanju), kad možete imati zakazanu histeroskopiju u odnosu na menzes (obično se zahvat radi nakon istog i pre ovulacije) itd…
Na dan operacije trebate isprazniti mokraćnu bešiku, koja potencijalno može da pritiska prednji zid vagine i oteža uvođenje histeroskopa. Primićete anesteziju ili određeni sedativ (ukoliko Vam uopšte bude potreban), kako bi ste se što više opustili. Zatim doktor vrši karlični pregled nakon koga otvara (dilatira) cerviks kako bi insertovao Histeroskop (kroz vaginu i u matericu). Zatim se kroz histeroskop propušta rastvor u matericu koji je nežno širi i čisti od nakupljene krvi i mukusa. Ovaj korak omogućava lekaru da vizualizuje matericu i jajovode. Potencijalno, ukoliko postoje određene abnormalnosti u uterusu, kroz histeroskop se ubacuju različiti instrumenti kojim se hirurški uklanjaju bilo kakve nepravilnosti.
Intervencija traje 10-45min. Vreme zavisi od toga da li se radi Dijagnostička ili Operativna histeroskopija (ili oba) ali takođe i da li se rade neke dodatne šire operativne procedure poput: resekcije septuma ili mioma, proširene biopsije, ablacije endometrijuma ili Laparoskopije.
Nakon zahvata, bićete pod prismotrom doktora dok se dejstvo anestetika ne povuče. U nekim slučajevima je potreban i analgetik (ukoliko su bolovi intenzivni). Pošto se radi o manjoj operaciji, kući možete ići isti dan, međutim trebate biti u pratnji i neko bi trebao da Vas vozi kući. U prvih 24h nakon procedure, ne bi trebalo da se jače fizički naprežete i samostalno vozite. Takođe bi trebalo izbegavati upotrebu tampona i umesto njih koristiti uloške u slučaju krvarenja nakon zahvata. Seksualna apstinencija obavezna u prvih 7 dana posle intervencije (mnogi lekari preporučuju i do dve nedelje).