Kada kažemo neurohirurgija, tada mislimo na posebnu granu medicine koja se bavi kako hirurškim tako i neurohirurškim metodama lečenja bolesti koje zahvataju centralni i periferni nervni sistem. Naime, ovde se misli na sve vrste oboljenja mozga, kičmene moždine kao i bolesti nerava koje su nažalost, usled savremenog načina života koji podrazumeva brz tempo života i nedovoljna briga o zdravlju, sve zastupljenije na našim prostorima.
Reč je o široko rasprostranjenoj oblasti medicine koja se bavi lečenjem raznih bolesti, a u mnogim klinikama se operacije sprovode minimalno invazivnim metodama uz pomoć najsavremenije medicinske opreme. Kada se radi o našem glavnom gradu, neurolog u Beogradu se često traži ukoliko pacijent primeti bilo kakve simptome koji mogu ukazivati na neko neurološko oboljenje.
Kako da znate da vam je potrebna pomoć neurologa?
Za početak pacijent mora da oseća pojedine tegobe koje mogu ukazivati na određeno oboljenje mozga ili kičmene moždine. Ukoliko se na primer javljaju učestale nesvestice prethodno praćene vrtoglavicom, gubitak ravnoteže, oslabljena moć govora, kao i glavobolja koja ne prolazi ni nakon upotrebe nekog analgetika, obavezna je poseta neurologu.
Isto tako, pojedini simptomi mogu ukazivati da pacijent boluje od neke vrste reumatološkog oboljenja koje je povezano sa kičmenom moždinom kao što je spondiloza, lupus ili neke druge vrste oboljenja kičmenog stuba. Fibromialgija je reumatološko oboljenje od kojeg boluje sve više žena između tridesete i pedesete godine a koje se uspešno leči posebnim neurohirurškim metodama.
Na koji način se sprovodi neurološki pregled?
Za početak, važan je razgovor između pacijenta i lekara specijaliste. Pacijent treba jasno da predstavi neurohirurgu kakve tegobe oseća, koliko su one učestale i koliko dugo traju, kao i da li boluje od nekih drugih hroničnih bolesti, da li u porodici ima nekog sa neurološkim oboljenjem i sl.
Nakon toga, neurolog uz pomoć par testova proverava kakva je sposobnost govora pacijenata, kakvo mu je pamćenje, koordinacija pokreta i ravnoteža, kontrola refleksa itd. Na osnovu rezultata sprovodi se dalje ispitivanje ukoliko neurolog smatra da je neophodno. To znači da pacijentu posle rutinskog pregleda može biti predloženo da odradi određene analize kao što je skener ili magnetna rezonanca glave i kičmene moždine, ultrazvučno snimanje i sl.
Kada se sprovodi elektroencefalografija i šta ova metoda podrazumeva?
Ova metoda se radi samo u posebnim slučajevima, kada neurolog utvrdi da je potrebno utvrditi da li pacijent možda boluje od encefalitisa, ili nekog vaskularnog ili neurološkog poremećaja. Elektroencefalografija se sprovodi postavljanjem elektroda na glavu pacijenta i registrovanja moždane aktivnosti.
Koje još vrste neuroloških pregleda možete obaviti u klinikama?
Pored elektroencefalografije, mnoge klinike nude mogućnost samog pregleda lekara specijaliste neurohirurgije, dopler krvnih sudova vrata ali isto tako i prepisivanje adekvatne terapije. Ako neurolog smatra da je potrebno obaviti određeni operativni zahvat, pacijent se dalje upućuje kod neurohirurga.
Koja su najčešća neurološka oboljenja kod nas?
Postoje pojedine kategorije neuroloških bolesti koje su zastupljenije kod pacijenata od drugih. Ovde se pre svega misli na multiplu sklerozu, Alchajmerovu bolest, Parkinsonovu bolest, epilepsija kao i moždani udar. Pacijentima koji boluju od nekih od navedenih bolesti se prepisuje adekvatna terapija kako bi se bolest držala pod kontrolom.