Mnogo puta ljudi se zbog neobjašnjivih razloga osete teskobno, u strahu. Osete nemir, tremu, “knedlu u grlu” ili neku drugu vrstu napetosti. Većina ljudi tada pomisli da se krivac za ova stanja krije isključivo spolja, odnosno u situacijama ili ljudima koje srećemo. Istina je, zapravo, da ovakva stanja dolaze isključivo iz nas samih.
Šta izaziva anksioznost?
Stanje kao što je anksioznost nastaje nadolaženjem određenih misli u datom trenutku, koje dalje izazivaju emotivna stanja koja nam nisu prijatna. Takve emocije izazivaju napetost.
Mnogi judi koji je po prvi put osete, ne umeju da objasne rečima šta im se dešava. Iz tog razloga, psihološki savetnici tvrde da osoba koja doživljava neprijatne emocije mora da shvati zašto joj se one događaju, kako bi ih se najlakše oslobodila. Kako bi bio uspešan u tome, svaki čovek mora da poznaje sebe i svoje telo. To se postiže određenim psihološkim vežbama i samoposmatranjem. Na taj način, svaka osoba će biti u stanju da prepozna svoje emocije u kriznim situacijama, razumeti ih i otkloniti ukoliko su one neprijatne. Naravno, sve ovo se postiže vežbom. Koliko će period upoznavanja sebe trajati kao i emotivno pražnjenje zavisi od osobe do osobe jer se process dešava kroz idividualni pristup.
U svako slučaju vreme za otkrivanje emocija koje uzrokuju anksioznost, strah i napetost nije trajno, već samo traži strpljenje.
Simptomatologija
Anksioznost se ispoljava kroz iste simptome o kakvom god uzorku da je reč. Pa tako, osim sto se javljaju nervoza i mišična napetost, osoba koja se oseća teskobno može osećati i nervozu u grudima, nelagodnost u stomaku i grčenje u nogama.
Pored nervoze i napetosti, uvek se mogu javiti i znojenje dlanova i pazuha, tremor ekstremiteta, mišićni trzaji (igranje usne, kapaka, trzanje glave), teško disanje, topli hladni talasi.
Iako se anksioznost javlja kao iracionalan strah od preteće opasnosti, kao što su bolesti, pacijentima se u većini slučajeva objašnjava da im se ne može ništa dogoditi u trenutku kada doživljavaju panične napade. Međutim, sa druge strane, ukoliko se anksioznost ne leči, ona postaje intenzivnija izazivajući somatska oboljenja, kao što su čir na želudcu, trajna hipertenzija ili dijabetes. Pored fizičkih, može dovesti i do težih mentalnih stanja kao što je duboka depresija.
Lečenje anksioznosti
Terapija koja se bavi konkretno ovim problemom, i daje veoma veliku uspešnost jeste kognitivno-bihejvioralna terapija. Pored nje, tu su i REBT terapija i transakciona analiza.
Pored navedenih terapija, mogu se uključiti i medikamenti u vidu anksiolitika. U većini slučajeva, anksioznost se leči kombinacijom psihoterapije i medikamentima. U svakom slučaju, lekove pre savetovanja sa lekarom ne treba uzimati na svoju ruku, kako to većina ljudi radi.
Prirodno lečenje
Kako bi se navedeni simptomi smanjili, pored redovne psihoterapije, mogu se koristiti i alternativne metode, ako što je uzimanje biljnih kapi na bazi valerijane i matičnjaka, nana i kamilica. Prirodni lekovi mogu se unosti putem čajeva, ulja za masažu, aromatičnih ulja itd.
Takođe, još jedna alternativna metoda koja prema iskustvima mnogih daje dobre rezultate je theta healing. Šta je theta healing? To je, najkraće rečeno, energetska tehnika uz pomoć koje je moguće osloboditi se problema, balasta iz prošlosti, ograničavajućih uverenja, a samim tim i problema koji su zbog toga nastali u vidu straha, aksioznosti…
Pored toga, važno je se obezbedi dobar i miran san, kako svi navedeni siptomi iscrpljuju. Ono što takođe treba uvesti u dnevni režim jeste fizička aktivnost koja pospešuje lučenje hormona sreće. Važno je obezbediti i svakodnevno uzimanje zdrave hrane, izbaciti alkoholne i kofeinske napitke, kao i energetska pića koja samo doprinose pojačavanju određenih simptoma.